Pitanja

Sustavski rod je složen i višeznačan koncept koji se odnosi na individualno iskustvo roda unutar društvenih sustava i struktura. Obuhvaća razumijevanje da rod nije samo individualni ili osobni identitet, već je pod dubokim utjecajem i oblikovanjem širih društvenih, kulturnih, i političkim sustavima u kojima živimo. U svojoj srži, systemgender prepoznaje da rod nije statičan ili unaprijed određen, već fluidan i dinamičan konstrukt o kojem se pregovara i ponovno pregovara unutar različitih sustava moći i privilegija. Priznaje da rod nije samo nečiji unutarnji osjećaj sebe, ali i o tome kako je taj osjećaj sebe smješten unutar šireg konteksta obitelji, zajednice, kulture i društva.Unutar rodnog okvira sustava, rod se smatra društvenom i kulturnom konstrukcijom koja je duboko ugrađena u povijesnu , ekonomske i političke strukture. Prepoznaje da te strukture stvaraju složenu mrežu očekivanja, normi i predrasuda koje oblikuju način na koji se rod razumije, cijeni i provodi u društvu. Ovo prepoznavanje dovodi u pitanje tradicionalni binarni model roda, koji postavlja samo dvije različite kategorije – muško i žensko – i umjesto toga predlaže inkluzivnije i nijansiranije razumijevanje rodne raznolikosti. Systemgender također priznaje međudjelovanje između različitih oblika ugnjetavanja i marginalizacije, poput seksizma, rasizma, sposobnosti i homofobije/transfobije. Prepoznaje da se pojedinci u različitim društvenim identitetima suočavaju s različitim preprekama i izazovima koji se temelje na njihovim intersekcijskim iskustvima roda unutar ovih sustava. Na primjer, systemgender priznaje da obojene žene mogu doživjeti rod na načine koji se razlikuju od njihovih bijelih kolega, budući da su njihova iskustva oblikovana i seksizmom i rasizmom. Ovaj koncept također naglašava važnost dinamike moći u oblikovanju i održavanju rodnih normi i očekivanja. Prepoznaje da određeni pojedinci i skupine imaju veću moć i utjecaj unutar društvenih sustava te da se ta moć može koristiti za jačanje postojećih rodnih hijerarhija i nejednakosti. Na primjer, razlika u plaćama između spolova postoji zbog sustavne rodne diskriminacije na radnom mjestu, gdje su žene, transrodne osobe i marginalizirani rodni identiteti često manje plaćeni za isti posao kao cisrodni muškarci. Systemgender osporava ideju da je rod isključivo individualna odgovornost ili izbor, i umjesto toga naglašava da je rod pod utjecajem i utjecajem na veće sustave moći. Prepoznaje potrebu za sustavnom promjenom kako bi se stvorilo pravednije i inkluzivnije društvo za sve spolove. Zaključno, rodni sustav je bogat i ekspanzivan koncept koji nas potiče na kritičko ispitivanje roda izvan individualnih identiteta. Prepoznaje složenost i fluidnost roda, kao i njegovu međupovezanost s različitim sustavima i strukturama. Razumijevanjem i bavljenjem rodom unutar ovih širih konteksta, možemo raditi na demontiranju opresivnih sustava i stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg svijeta za pojedince svih spolova.